Slave i zavetine varvarinskog kraja
Važan deo kulturnog identiteta srpskog naroda je religija, tačnije pravoslavlje koje je dominantno. Kada je srpsko pravoslavlje u pitanju, njegova specifičnost su krsne slave, koje u ostalim pravoslavnim zajednicama ne postoje. Ovde se upoznajemo sa tim koje su mesne bogomolje, seoske slavama i zavetine, kao i hramovi za bogosluženje pri mesnim zajednicama Temnića i varvarinskog kraja.
Bogomolje Varvarina
Simbol Varvarina je bela crkva, kao što je kroz čitavu istoriju bio slučaj. Današnja crkva koja se nalazi u varoši je posvećena Uspenju Presvete Bogorodice. Crkvena slava je Sveta Trojica – Duhovi, kao i Petrovdan. Na Petrovsan 12.jula se u varoši održava veliki sabor i prvi godišnji vašar. Vašari se održavaju i za Veliku Gospojinu 28.avgusta, kao i za Mitrovdan 8.novembra.
Bogomolje Selo Varvarina
Selo Varvarin ima crkvu Svete Katarine, koja je podignuta za zdravlje dece, posebno od gušobolje, i slavi Svetu Katarinu 7.decembra. Osim ove bogomolje seoska slava je Bela Subota, koja se pada nakon Svete Trojice. Selo praznuje i zavetine, a to su su Svetli Četvrtak nakon Vaskrsa, radi zdravlja stoke, kao i Poljobraniju, radi odbrane useva od nepogoda. Ovo govori da selo koje ima dug istorijat ima i isto takvu poljoprivrednu tradiciju.
Bogomolje Obreža
Crkva u Obrežu je posvećena Svetom Iliji, što je i crkvena slava, 2.avgusta, kada se u Obrežu priređuje i narodni sabor. Seoska slava je Mali Spasovdan, a zavetina Deveti Tornik, koji se računa od Božića, i praznuje se po tradiciji radi zdravlja stoke. I jedan i drugi praznik su pokretni, nemaju određeni datum već se praznuju u odnosu na velike hrišćanske praznike, jedan uvek u utorak, drugi u četvrtak.
Bogomolje Bačine
Crkva koja se nalazi u centru Bačine posvećena je Preobraženju Gospodnjem. Selo poseduje brojne starine, samim tim i ostatke starih hramova, a ovo je danas glavna seoska bogomolja. Seoska slava je Spasovdan, koji je pokretan praznik, ali se bez obzira na datum uvek slavi četvrtkom. Zavetina koja se slavi u je Sveti Arhanđel, koji se praznuje radi ljudskog zdravlja, i jedna je od najčešćih krsnih slava.
Bogomolje Gornjeg Katuna
Crkva u Gornjem Katunu posvećena je Svetoj Trojici, koju i praznuje, a ima i crkvu Svetog Pantelejmona. Seoska slava je drugi dan Svete Trojice, a zavetina u selu je Prečista Nedelja, druga nedelja Časnog Velikog posta, koja se praznuje za zdravlje ljudi. Druga zavetina u selu je Đurđevdan, u isto vreme jedna od najčešćih krsnih slava, a u selu se praznuje za zdravlje stoke od starine.
Bogomolje Donjeg Katuna
Crkva u Donjem Katunu posvećena je Svetoj Živonačalnoj Trojici. Selo praznuje iste praznike kao i Gornji Katun, budući da je to staro selo podeljeno na dva dela. Seoska slava je isto drugi dan Svete Trojice, i zavetina je Prečista Nedelja posle Časnog Velikog posta. Kao i u Gornjem Katunu se za zdravlje stoke od starine slavi i Đurđevdan.
Bogomolje Bošnjana
Glavna seoska bogomolja u Bošnjanu danas je manastir Sveti Luka, mada selo ima i druge starine kao što je crkva Svete Petke. Seoska slava je Ognjena Marija,koja se slavi 30.jula, iako je po tradiciji u selu češće zovu BlagaMarija. Seoska zavetina je Sveti Vrači, koja se proslavlja 14.jula, a manastir proslavlja svog zaštitnika Svetog Luku 31.oktobra.
Bogomolje Maskara
Crkva u Maskaru posvećena je Svetoj Trojici. Ovaj praznik je isto tako i seoska slava, selo proslavlja drugi dan Svete Trojice – Duhova. Zavetine koje se praznuju u selu su 9.decembra, Sveti Đorđe Alimpije, za zdravlje stoke i Poljobranija, koja se proslavlja radi odbrane useva od vremenskih nepogoda.
Bogomolje Zalogovca
Selo nema svoju crkvu, već obeležava praznike u crkvi u Parcanu. Od praznika koje selo slavi to su Sveti Vrači, letnji, koji se obeležavaju 14.jula, a zavetina je Prokopov dan radi zdravlja stoke.
Bogomolje Marenova
U selu nema crkve, pa kao i Zalogovac praznuje u obližnjoj parcanskoj crkvi. Seoske slave su Beli Četvrtak nakon Svere Trojice i Kraljev dan, odnosno Volovska stočna bogomolja 23.avgusta, koja se kao i zavetina 5. avgusta slavi se radi zdravlja stoke.
Bogomolje Parcana
Selo poseduje brojne starine, a jedna od njih je seoska crkva posvećena Svetom Aranđelu Gavrilu. Seoska slava u Parcanu je drugi dan Vasrksa, a zavetina koju selo slavi je Sveti Car Konstantin i Carica Jelena , koja se praznuje za zdravlje stoke.
Bogomolje Donjeg Krčina
Selo nema svoju crkvu i službu obavlja u obližnjem Karanovcu i Toljevcu. Seoska slava je Sveti Nikola letnji, koji se praznuje 22.maja, a zavetina su Sveti Mučenici Makaveji 14.avgusta, za zdravlje stoke.
Bogomolje Gornjeg Krčina
Selo takođe nema svoju mesnu crkvu, kao ni Donji Krčin, i pranuje u karanovačkoj ili toljevačkoj crkvi. Seoska slava je Bela Subota nakon Svete Trojice, dok nema ni zavetine koja se obeležava.
Bogomolje Orašja
Glavna crkva u Orašju je posvećena Svetom Jovanu, koga crkva i proslavlja, što je i seoska slava. Glavna seoska bogomolja su Trojice. I tada se obavljaju litije – obilazak seoskih zapisa. Selo slavi još dve bogomolje, prvu nedelju posle Vaskrsa, Tomina nedelja, koja se slavi radi zdravlja ljudi, i 22. septembra praznik Svetih Joakima i Ane. Ova bogomolja se slavi radi zdravlja stoke.
U selu ima veliki broj starina, i ostataka manastira iz 14.veka. Ujedno, najstarija aktivna crkva opštine se nalazi u Orašju. Selo nema zavetina, ali ima pet zapisa, a to su četiri drveta oraha i jedan brest. Kraj njih se svake godine organizuju litije, bira novi kolačar i sveštenik drži službu, poklanjaju se zapisu i mole za svako dobro u tekućoj godini.
Bogomolje Izbenice
Crkva u selu je posvećena Svetoj Bogorodici koju i proslavlja. Seoske slave su Blagovesti, zatim Sveta Trojica i Sveta Bogorodica koja je i crkvena slava. Osim crkve i seoskih slava kraj Izbenice postoji i starina, a to je kapela Videnovac.
Bogomolje Suvaje
Pravoslavna crkva podignuta je u Suvaji. Seoska slava je Spasovdan, a zavetine u selu su Đurđevdan, koji se praznuje radi zdravlja ljudi i Sveti Vrači , radi napretka u poslu kojim se bave.
Bogomolje Karanovca
Crkva u Karanovcu posvećena je Presvetoj Bogorodici, koju i proslavlja. Seoska slava je Beli Petak po Svetoj Trojici, a seoska zavetina je Sveti Agatonik koji se praznuje za zdravlje stoke.
Bogomolje Toljevca
Crkva posvećena Svetom Arhangelu Gavrilu je stara crkva u centru sela. Seoska slava je Beli Četvrtak po Svetoj Trojici, a seoska zavetina je Sveti Aranđel koji se praznuje radi zdravlja stoke.
Bogomolje Pajkovca
U selu postoji crkva Svete Petke, gde se obavlja verska služba i obeležavaju praznici. Nedaleko od crkve nalazi se izvor, pa je seoska bogomolja Biljani petak. Selo slavi i Beli Četvrtak po Svetoj Trojici, kao i Toljevac, a zavetina je Preobraženje, praznuje se radi zdravlja stoke.
Bogomolje Male Kruševice
Selo nema svoju mesnu crlvu već se svetkovine obeležavaju u obližnjem Karanovcu. Selo slavi Mladence, a zavetina u selu je Mali Spasovdan, koji se obeležava radi zdravlja stoke.
Bogomolje Cernice
U selu ne postoji mesna crkva, već se za svetkovine koriste obližnje crkve, pre svega crkva u Bačini. Selo slavi drugi dan Svete Trojice, dok su zavetine u selu Poljobranija, koja se obeležava radi čuvanja polja od nepogode, kao i Sveti Joakim i Ana, koji se praznuju radi zdravlja stoke.
Verski život Temnića
Iz svega navedenog možemo da vidimo da je verski život ovog kraja veoma bogat, kako crkvenim tako i narodnim svetkovinama i običajima. Ova tradicija nije novijeg doba, što potvrđuju i materijalni ostaci starih crkava i verskih objekata, kao i nematerijalna kulturna baština. Iz praznika koji se obeležavaju i povoda u ime kojih se slave, vidi se da je ovaj kraj uvek imao poljoprivredni karakter i značaj.