Categories
Istorija

Varvarinski narodni sabori

Vašari u Varvarinu

Tradicija vašara u Varvarinu je veoma duga, najmanje jedan i po vek. Njegovi vašari nisu opevani kao vašar u Topoli, ali ostaju u sećanju brojnih generacija temnićkog kraja. Iako je sam izraz vašar poreklom iz mađarskog jezika, pa označava skup, sajam ili smotru, tradicija ovakvih događaja kada je Kruševac u pitanju postoji od vremena kneza Lazara i tadašnjih panađura.

Vašari su pre svega veliki narodni skupovi. Upisani su ne samo u narodni nego i u crkveni kalendar, pošto se po pravilu vezuju za veće svetke. Na vašarima se okupljala zajednica, razmenjivala se roba, vesti, uživalo se u muzici i veselju, u poslasticama, u cirkusima, ringišpilima i drugim atrakcijama. Sve se to vremenom menjalo, samo su datumi ostajali isti.

Petrovdanski vašar

Petrovdanski vašar je jedan od dva najstarija vašara u Varvarinu. Postoji najkasnije od sredine 19.veka i praznuje se isto koliko i glavne mesne bogomolje. Vašar se okuplja na praznik Petrovdan, 12.jula, a po starom kalendaru se ovaj vašar proslavljao 29.juna. Ovo je ujedno i crkvena slava, pa se na ovaj dan uvek okupljao veliki narodni sabor. Retke su bile prilike da nije organizovan, kao 2020.godine.

Obeležje ovog vašara je uvek bila velika pijaca na otvorenom, trgovalo se raznom vrstom robe, ranije i stokom. Proteklih decenija su glavna zbivanja bila smeštena na glavni trg u Varvarinu, sa brojnim atrakcijama za najmlađe. Ranijih godina su se osim ringišila organizovale različite zabave i igranke, a i tada su bili prisutni putujući cirkusi i zabavljači.

Vašar za Veliku Gospojinu

Na dan Velike Gospojine se okupljao drugi kalendarski vašar u Varvarinu, isto tako duge tradicije, kao i Petrovdanski. Vašar se praznuje 28.avgusta, a po starom kalendaru je okupljanje bilo 15.avgusta. Takođe je veliki crkveni praznik, pa se osim liturgije u crkvi okupljao i veliki narodni sabor Varvarinaca, Temnićana, kao i trgovaca koji su se okupljali iz različitih krajeva zemlje.

Ovaj vašar takođe obeležava velika otvorena pijaca, koja se i po starim zapisima i sećanjima protezala kroz veći deo varoši. U današnje vreme je to od centralnog dela varoši prema Moravi i varvarinskom mostu. Za vašar su isto tako bile prisutne različite vrste atrakcija i zabave, u neka novija vremena to su bili ringišili, balerine i ostalih cirkuskih atrakcija.

Mitrovdanski vašar

Mitrovdanski vašar je poslednji kalendarski vašar u Varvarinu. Okupljanje na ovaj dan je počelo kasnije u odnosu na prethodna dva sabora, i manji je bio po obimu, verovatno zbog godišnjeg doba. Ne i po značaju, jer je Mitrovdan važan i kao verski praznik, a i u kulturi Srba. Vašar se svake godine organizovao 8.novembra.

Kao i prethodne vašare i ovaj je obeležavala trgovina, trgovalo se najrazličitijim vrstama robe, od predmeta i namirnica do stoke. Vremenski uslovi su uticali na posećenost vašara, isto tako i na ponudu zabave na raspolaganju. I ovaj vašar su pratile različite cirkuske i vašarske atrakcije, samo manje raznovrsne nego kod letnjih vašara.

Šerelema, boza, pijaca od igle do lokomotive…

Kao što je na početku rečeno, varvarinski vašari nisu opevani kao vašar u Topoli. Negde ih je najviše ovekovečio Burduš u seriji “Muzikanti” sa legendarnom scenom na ringišpilu. Glavno je sećanje na njih koje vraća lepe uspomene na prethodne godine i decenije, i na vesele narodne skupove koji su na jedno mesto dovodili ljude cele opštine a i šire.

Na vašarskoj pijaci ste mogli da pronađete šta god vam je bilo potrebno, pa i da se pogađate oko cene. Osveženje je uvek bilo tu u nekom od varvarinskih kafića, ili kafana koje su deo varvarinske tradicije. Zabava je bila prisutna za sva godišta i uzraste, pre svega za najmlađe. Nekad su to bili cirkusi i životinje, nezaobilzne mečke kao vašarska atrakcija, što bi danas bilo zlostavljanje životinja.

U novija vremena je centralno mesto zabave bila balerina ili slična atrakcija, sudarni automobili koji su bili odgovarajući za sva godišnja doba. Na vašarima nekad se prodavala boza, danas se to izgubilo a sve su ređe i poslastice kao što je šećerna vuna, luše ili sladoledi iz aparata na točenje. Svako vreme je nosilo nove zabave i razonode, i drugačije ukuse. Koje od njih vi pamtite?

3 replies on “Varvarinski narodni sabori”

Ako ne grešim, u nekom od predhodnih post-ova si napisao da Blagojevići slave Aranđelovdan. Ja slavim Mitrovdan. Srećna slava svima koji slave!

Da, izvorna građa mi tako pokazuje. Do promena je moglo da dođe iz više razloga. Bilo orođavanjem i preuzimanjem slava ili naknadnim doseljavanjem. Moram da uporedim koliko se današnje stanje slaže sa nekadašnjim. Srećna slava i veliki pozdrav!

Поштовани,

Пажљиво сам прегледао цео сајт и пријатно сам изненађен квалитетом и обиљем података. Имам само две мале примедбе. У одељку “Варварин-село и варош” ставили сте слику вароши Бачине а написали да је варош Варварин(https://www.kupindo.com/Srbija-i-ex-YU-do-1945/48326793_Bacina-VARVARIN-razglednica-1925).Прве две зграде са десне стране су моје власништво (прва је некадашња пекара а друга локал који и данас постоји) па сам их препознао. У одељку о споменицима Балканских и Првог светског рата не спомињете споменик у Бачини, који се налази у црквеној порти, са огромним бројем уклесаних имена јунака бачинских.
Честитам на огромном труду који улажете чувајући од заборава историју нашег краја. Када будете у прилици, урадите овај сајт и ћирилицом како би је сачували од нестанка.

Срдачан поздрав,
Горан Миленковић-Топ,
професор физике и виши кошаркашки тренер,
Јагодина-Бачина

П.С.
Ако треба нека врста помоћи на располагању сам.

Leave a Reply

Your email address will not be published.